5. novembra 2018. godine

U organizaciji Komisije za zaštitu ljudskih prava, Komisije za ravnopravnost spolova Skupštine Brčko distrikta BiH i Misije OSCE-a u BiH danas je u Skupštini održan konsultativni sastanak na temu učešća marginalizovanih grupa u procesima odlučivanja i izradi zakonskih akata, prava nacionalnih manjina i pitanja rodne ravnopravnosti. Sastanak je održan na inicijativu Antidiskriminacionog foruma Brčko distrikta BiH s ciljem iznalaženja rješenja za probleme marginalizovnih grupa građana i jačanja saradnje sa skupštinskim tijelima.

Nenad Kojić, predsjedavajući Komisije za zaštitu ljudskih prava rekao je da je ovaj sastanak nastavak saradnje i razgovora s predstavnicima marginalizovanih grupa koje očekuju realizaciju zaključaka donesenih prije gotovo godinu dana.

„U decembru prošle godine donijeli smo zaključak koji je obavezao skupštinske komisije na kontinuiran rad sa izabranim predstavnicima nevladinih organizacija koje okupljaju ranjive grupe građana. Oni traže formalizovano učešće u zakonodavnoj aktivnosti u svim fazama, od početne faze do usvajanja zakona u Skupštini i to nije problem obezbijediti. Na to nas obavezuju međunarodne konvencije, a to je i najbolje rješenje jer oni najbolje znaju šta su njihove potrebe“, rekao je Kojić.

Lidija Ljubojević, predsjedavajuća skupštinske Komisije za ravnopravnost spolova rekla je da je ova komisija do sada sarađivala s nevladinim sektorom u donošenju zakona, kao što je Zakon o zaštiti od nasilja u porodici, i da je njihovo učešće u tom procesu bilo veoma korisno. Kada je riječ o zapošljavanju građana iz ranjivih grupa ona je naglasila da ne postoje zakonske prepreke za zapošljavanje ali da društvo i zajednica treba da pokažu više empatija prema  tim osobama.

„Zakon ne sprječava zapošljavanje takvih osoba niti predstavnika nacionalnih manjina jer svi oni imaju pravo kroz međunarodne konvencije i zakone i ako ih nemamo u Brčko distriktu imamo ih na nivou BiH kao krovne zakone“ rekla je Ljubojevićeva.

Ana Kotur-Erkić, iz Antidiskriminacijskog foruma Brčko distrikta BiH istakla je da je veoma bitno da se predstavnicima bilo koje marginalizovane grupe omogući učešće u donošenju akata koji ih se tiču.

„U Brčko distriktu imamo primjere nedostajuće pravne regulative, kao što je zakon o zapošljavanju osoba s invaliditetom ili neprimjenjivanje Zakona o pravima nacionalnih manjina, a s druge strane imamo pravne akte koji se ne odnose dovoljno na određene kategorije, kao što su zakoni koji se tiču oporezivanja u pogledu marginalizovanih grupa pa imamo situacije da im se humanitarne pomoći obiju o glavu“, rekla je Kotur-Erkić. Naglasila je da svaki građanin može doći u poziciju marginalizovanog građanina u onom trenutku kada ne ostvaruje svoje pravo na način kako je to pravnim aktima zagarantovano i da u institucijama Distrikta moraju imati adresu na kojoj mogu tražiti odgovornost.

Todorka Jovanović, član Vijeća za nacionalne manjine u Parlamentarnoj skupštini BiH i predsjednica Udruženja Makedonaca „Vardar“ u Brčko distriktu pozvala je predstavnike izvršne i zakonodavne vlasti Distrikta na primjenu Zakona o nacionalnim manjinama BiH.

„Zakon kaže da nacionalne manjine nisu nevladin nego vladin sektor. Mi nastojimo da se i u Brčko distriktu donese zakon koji će olakšati zapošljavanje pripadnika nacionalnih manjina i rad udruženja koja ih okupljaju“, rekla je Jovanovićeva. Podsjetila je na zakonsku obavezu lokalnih zajednica da svojim budžetima obezbijede sredstva za rad udruženja nacionalnih manjina i istakla da za razliku od entiteta Brčko distrikt još uvijek ne ispunjava tu obavezu.

Zaključci konsultativnog sastanka o učešću marginalizovanih grupa građana u izradi zakona i obezbjeđivanju sredstava za rad udruženja nacionalnih manjina bit će upućeni nadležnim skupštinskim komisijama i Vladi Brčko distrikta BiH.