5. studeni 2018. godine

U organizaciji Povjerenstva za zaštitu ljudskih prava, Povjerenstva za ravnopravnost spolova Skupštine Brčko distrikta BiH i Misije OESS-a u BiH danas je u Skupštini održan konzultativni sastanak na temu sudjelovanje marginaliziranih skupina u procesima odlučivanja i izradi zakonskih akata, prava nacionalnih manjina i pitanja rodne ravnopravnosti. Sastanak je održan na inicijativu Antidiskriminacijskog foruma Brčko distrikta BiH s ciljem pronalaženja rješenja za probleme marginaliziranih skupina građana i jačanja suradnje sa skupštinskim tijelima.

Nenad Kojić, predsjedatelj Povjerenstva za zaštitu ljudskih prava rekao je da je ovaj sastanak nastavak suradnje i razgovora s predstavnicima marginaliziranih skupina koje očekuju realizaciju zaključaka donesenih prije gotovo godinu dana.

-        U prosincu prošle godine donijeli smo zaključak koji je obvezao skupštinska povjerenstva na kontinuiran rad sa izabranim predstavnicima nevladinih organizacija koje okupljaju ranjive skupine građana. Oni traže formalizirano sudjelovanje u zakonodavnoj aktivnosti u svim fazama, od početne faze do usvajanja zakona u Skupštini i to nije problem osigurati. Na to nas obvezuju međunarodne konvencije, a to je i najbolje rješenje jer oni najbolje znaju što su njihove potrebe - rekao je Kojić.

Lidija Ljubojević, predsjedateljica skupštinskog Povjerenstva za ravnopravnost spolova rekla je da je ovo Povjerenstvo do sada surađivalo s nevladinim sektorom u donošenju zakona, kao što je Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji i da je njihovo sudjelovanje u tom procesu bilo veoma korisno. Kada je riječ o zapošljavanju građana iz ranjivih skupina naglasila je da ne postoje zakonske prepreke za zapošljavanje ali da društvo i zajednica trebaju pokazati više empatije prema tim osobama.

- Zakon ne sprječava zapošljavanje takvih osoba niti predstavnika nacionalnih manjina jer svi oni imaju pravo kroz međunarodne konvencije i zakone i ako ih nemamo u Brčko distriktu, imamo ih na razini BiH kao krovne zakone - rekla je Ljubojević.

Ana Kotur-Erkić, iz Antidiskriminacijskog foruma Brčko distrikta BiH, istakla je da je veoma bitno da se predstavnicima bilo koje marginalizirane skupine omogući sudjelovanje u donošenju akata koji ih se tiču.

- U Brčko distriktu imamo primjere nedostajuće pravne regulative, kao što je zakon o zapošljavanju osoba s invaliditetom ili neprimjenjivanje Zakona o pravima nacionalnih manjina, a s druge strane imamo pravne akte koji se ne odnose dostatno na određene kategorije, kao što su zakoni koji se tiču oporezivanja u pogledu marginaliziranih skupina pa imamo situacije da im se humanitarne pomoći obiju o glavu – rekla je Kotur-Erkić. Naglasila je da svaki građanin može doći u poziciju marginaliziranog građanina u onom trenutku kada ne ostvaruje svoje pravo na način kako je to pravnim aktima zagarantirano i da u institucijama Distrikta moraju imati adresu na kojoj mogu tražiti odgovornost.

Todorka Jovanović, član Vijeća za nacionalne manjine u Parlamentarnoj skupštini BiH i predsjednica Udruge Makedonaca „Vardar“ u Brčko distriktu pozvala je predstavnike izvršne i zakonodavne vlasti Distrikta na primjenu Zakona o nacionalnim manjima BiH.

- Zakon kaže da nacionalne manjine nisu nevladin nego Vladin sektor. Nastojimo da se i u Brčko distriktu donese zakon koji će olakšati zapošljavanje pripadnika nacionalnih manjina i rad udruga koje ih okupljaju – rekla je Jovanović. Podsjetila je na zakonsku obvezu lokalnih zajednica da svojim proračunima osiguraju sredstva za rad udruga nacionalnih manjina i istakla da za razliku od entiteta Brčko distrikt još uvijek ne ispunjava tu obvezu.

Zaključci konzultativnog sastanka o sudjelovanju marginaliziranih skupina građana u izradi zakona i osiguravanju sredstava za rad udruga nacionalnih manjina bit će upućeni nadležnim skupštinskim povjerenstvima i Vladi Brčko distrikta BiH.